Panični napad je iznenadan i intenzivan talas straha ili fizičke nelagode koji dostiže vrhunac u roku od nekoliko minuta. Nastaje kada mozak pogrešno protumači da je telo u opasnosti, aktivirajući reakciju „bori se ili beži“. Iako deluje dramatično, panični napad nije opasan i prolazi spontano, ali može biti izuzetno neprijatan i zastrašujući.
Simptomi paničnog napada
Simptomi mogu biti veoma izraženi, zbog čega osobe često misle da imaju srčani udar ili ozbiljan zdravstveni problem.
Najčešći fizički simptomi:
- ubrzan rad srca ili preskakanje
- osećaj nedostatka vazduha, teško disanje
- stezanje ili bol u grudima
- vrtoglavica, osećaj nestabilnosti
- drhtanje, znojenje
- talasi vrućine ili hladnoće
- mučnina, stomačni grč
- trnjenje ruku, nogu ili lica
- osećaj da ćete se onesvestiti
Psihički simptomi:
- strah od gubitka kontrole
- strah od ludila ili smrti
- osećaj odvojenosti od sebe (depersonalizacija)
- osećaj nestvarnosti okoline (derealizacija)
- urgentna potreba da pobegnete iz situacije
Iako su simptomi snažni, oni su prolazni i ne predstavljaju realnu opasnost.
Mogući uzroci paničnih napada
Panični napadi najčešće nastaju kao kombinacija bioloških, psiholoških i situacionih faktora:
Biološki faktori
- nasledna sklonost ka anksioznosti
- preosetljiv autonomni nervni sistem
- hormonske promene
- poremećaji štitaste žlezde
Psihološki faktori
- visok nivo stresa
- potisnute emocije
- perfekcionizam
- generalizovana anksioznost
Situacioni i životni okidači
- traumatska iskustva
- stresni životni događaji
- iscrpljenost, nedostatak sna
- zdravstvene tegobe koje povećavaju brigu
Panični napad nije znak slabosti, već odraz toga da je organizam u stanju preopterećenosti.
Kako se panični napad može komplikovati?
Ako se napadi ponavljaju, bez adekvatne pomoći mogu dovesti do:
1. Paničnog poremećaja
Stalni strah da će se napad ponovo desiti.
2. Agorafobije i izbegavanja
Izbegavanje mesta gde ste imali napad ili gde mislite da ne biste mogli brzo da izađete:
javne površine, prevoz, gužve, putovanja, otvoreni prostori.
3. Hronične anksioznosti
Stalna napetost i iscrpljenost usled neprestanog pratjenja simptoma.
4. Smanjenog kvaliteta života
Povlačenje, nesigurnost, narušeni socijalni kontakti i radne obaveze.
Lečenje paničnih napada
Najefikasniji pristup je kombinacija psihoterapije i, kada je potrebno, farmakoterapije.
1. Psihoterapija (KBT – kognitivno-bihejvioralna terapija)
Zlatni standard u tretmanu paničnih napada.
Pomaže da:
- prepoznate i promenite obrasce misli
- smanjite strah od simptoma
- ovladate tehnikama smirivanja
- povratite kontrolu nad situacijama koje izbegavate
2. Tehnike disanja, mindfulness i relaksacija
Smanjuju intenzitet napada i pomažu u prevenciji budućih epizoda.
3. Farmakoterapija
U određenim slučajevima lekar može preporučiti:
- antidepresive (SSRI/SNRI)
- anksiolitike kratkoročno, kada je neophodno
Lečenje je individualno i prilagođeno svakom pacijentu.
Kako zaustaviti panični napad u trenutku?
5 efikasnih grounding tehnika
1. 5–4–3–2–1 tehnika (senzorno uzemljenje)
Fokus na čulima vraća vas u realnost i prekida spiralu straha.
2. Disanje 4–6 (duži izdah smiruje telo)
Stabilizuje disanje i obara nivo adrenalina.
3. Imenovanje („Ovo je panični napad, proći će.“)
Smanjuje katastrofične misli.
4. Uzemljenje temperaturom ili dodirom
Hladna voda, kocka leda, čvrsto oslonjena stopala.
5. Progresivna mišićna relaksacija
Napeto → opušteno: smanjuje intenzitet fizičkih senzacija.
Zašto je važno potražiti pomoć?
Rana procena i podrška stručnjaka:
- sprečavaju razvoj paničnog poremećaja
- smanjuju učestalost i jačinu napada
- pomažu da povratite kontrolu nad svakodnevnim aktivnostima
- vraćaju sigurnost, stabilnost i kvalitet života
Panični napadi se uspešno leče — najvažniji je prvi korak.
Ako prepoznajete ove simptome kod sebe, niste sami. Zakažite konsultaciju da zajedno pronađemo rešenje.